Velešišmiši

Velešišmiši
Pteropus vampyrus
Pteropus vampyrus
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Chiroptera
Podred: Megachiroptera
Dobson, 1875.
Porodica: Pteropodidae
Gray, 1821.

Velešišmiši (Pteropodidae) su porodica sisavaca iz reda šišmiša (Chiroptera). Oni su jedina porodica podreda Megachiroptera. Čini ju 40 podporodica s nepunih 200 vrsta.

Rasprostranjenost

Velešišmiši žive u tropskim i suptropskim područjima Afrike (uključujući Madagaskar), južnoj Aziji, Australiji i zapadnim dijelovima Oceanije. Ne žive u Europi, s izuzetkom nilskog velešišmiša (Rousettus aegyptiacus) koji živi na Cipru, ako se u ovom smislu Cipar može smatrati Europom.

Opis

Velešišmiši su najveći pretstavnici reda šišmiša, tako kalong (Pterpus vampyrus) doseže raspon krila do 170 cm, a neke vrste su dugačke do 40 cm. Međutim, mnoge vrste velešišmiša su manje, tako da su najveće vrste sitnošišmiša prilično veće od najmanjih velešišmiša.

Građom tijela su svi šišmiši uglavnom vrlo slični. Letnu kožicu zatežu produženim drugim do petim prstom koja seže do gležnjeva. Međutim, većina velešišmiša uopće nema (izuzetak je dugorepi šišmiš (Notopteris)) ili ima samo vrlo kratak rep. Repna letna kožica im je samo uska pruga duž unutrašnje strane zadnjih nogu. Još jedna odlika kojom se razlikuju od sitnošišmiša je i kandža kojom kod većine velešišmiša završava drugi prst, koju sitni šišmiši nemaju.

Način života

Velešišmiši su aktivni prije svega u sumrak i noću. U potrazi za hranom prelaze velike udaljenosti, a danju spavaju viseći glavom prema dole. Za razliku od sitnošišmiša, često ih se može vidjeti na stablima na izloženim mjestima.

Još jedna razlika u odnosu na sitnošišmiše je nedostatak mogućnosti snalaženja u okolišu uz pomoć ultrazvuka (izuzetak je rozetni velešišmiši (Rousettini)). Imaju dobro razvijen vid i izvanredan njuh. Ne provode zimski san jer žive u toplim klimatskim područjima. Veće vrste često žive u velikim grupama, dok su manje vrste uglavnom samotnjaci.

Ishrana

Uprkos svojoj veličini, velešišmiši su potpuno bezopasni. Hrane isključivo biljnom hranom, nektarom, polenom, voćem i cvijećem. Neke vrste imaju iznimnu važnost za vegetaciju jer hraneći se voćem raznose sjemenke voćki, a postoje i biljke koje samo oni oprašuju.

Razmnožavanje

Čak i spolni odnos se kod tih životinja odvija glavom prema dole. Ženke kote uglavnom jednom godišnje jedno mladunče. Skotne ženke se odvajaju od mužjaka i tvore skupine u kojima podižu podmladak. Velešišmiši su relativno dugovječni, doživljavaju i do 30 godina.

Ugroženost

Veliki broj vrsta velešišmiša se smatra ugroženim. Glavni je razlog uništavanje njihovog okoliša krčenjem šuma. Pored toga, mnoge su vrste na malim otocima endemske, pa su zbog toga naročito osjetljivi na smetnje u svom okolišu. Neke vrste ljudi smatraju štetočinama jer se hrane voćem sa plantaža ili ih love radi mesa. Prema IUCN ( International Union for Conservation of Nature and Natural Resources) je osam vrsta izumrlo, a još 22 vrste se smatraju ugroženim ili jako ugroženim.

Sistematika

Vanjska sistematika

Dugo vremena su se znanstvenici sporili oko toga, da li su sitnošišmiši i velešišmiši monofiletske grupe, što znači da li su se razvili od zajedničkih predaka, ili su primjer konvergentne evolucije. Danas se preteže mišljenje da su monofiletske grupe.

Unutrašnja sistematika

Tradicionalno su se velešišmiši dijelili na dvije potporodice: prave velešišmiše (Pteropodinae) i nasuprot njima grupa manjih životinja koje obilježavaju dugački jezici i hrane se pretežno nektarom. Nazvani su velešišmiši dugog jezika (Macroglossinae). Novija istraživanja su pokazala, da takva podjela nije ispravna.

O unutrašnjoj sistematici još uvijek nije zauzet jedinstveni stav. Podjela na grupe vrsta koja se ovdje navodi zasniva se pretežno na Kate E. Jones među ostalim A Phylogenetic Supertree of Bats (PDF-verzija). Grupe su prilično proizvoljno sačinjene i ne treba ih smatrati konačnim stavom znanosti.

Povijest razvoja velešišmiša može se sažeti slijedećim dijagramom:

Velešišmiši (Pteropododae)
   |--N.N.
   |   |--dugonosi velešišmiši (Nyctimenini)
   |   |--kratkonosi velešišmiši (Cynopterini)
   |
   `--N.N.
     |--N.N.
     |    |--rozetni velešišmiši (Rousettini)
     |    `--epoletni velešišmiši (Epomophorini)
     |
     `--Pteropodinae
          |--velešišmiši dugog jezika (Macroglossini)
          `--N.N.
              |--velešišmiši šiljatih zubi (Harpyionycterini)
              `--N.N.
                  |--velešišmiši golih leđa (Dobsoniini)
                  `--pravi velešišmiši (Pteropodini)

Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Pteropodidae