Uliks

Uliks
Naslovnica prvog izdanja iz 1922.
Naziv izvornika Ulysses
Autor James Joyce
Prijevod Luko Paljetak
Država Irska
Jezik engleski
Vrsta djela roman
Rod
(stil, žanr)
roman struje svijesti
psihološki roman
autobiografski roman
satirički roman
Izdavač Flag of Ireland.svg Sylvia Beach
Flag of Croatia.svg Otokar Keršovani
Datum (godina)
izdanja
1922.
Broj stranica 765
Vrijeme radnje 16. lipnja 1904.
Mjesto radnje Dublin
Glavni lik(ovi) Leopold Bloom
Stephen Dedalus
Molly Bloom

Uliks (eng. Ulysses) je roman Jamesa Joycea. Uliksa je Joyce pisao desetak godina: od 1914. do 1924. godine. U jednom pismu iz 1921. kaže kako je samo dotad na pisanje Uliksa utrošio oko dvadeset tisuća sati. Uliks je roman dug oko osam stotina stranica (ima više od dvije stotine i šezdeset tisuća riječi i vokabular od oko trideset tisuća različitih riječi) čija se cjelokupna radnja zbiva u Dublinu, od osam ujutro 16. lipnja 1904. (koji je te godine pao u četvrtak) do tri sata poslije ponoći sutradan, 17. lipnja. Radnja se koncentrira na tri glavna lika: sredovječni bračni par - Leopolda i Marion (Molly) Bloom, te na mladog pjesnika Stephena Dedalusa, glavnog junaka Joyceovog prethodnog romana Portret umjetnika u mladosti. Važno je ovo spomenuti jer su i neki epizodni likovi iz Portreta i iz Dablinaca prisutni u Uliksu. No zašto se izvanredno istinita i realistična freska Dublina od prije stotinjak godina zove tim homerskim naslovom?

Ovako kaže Joyce: "Lik me Odiseja uvijek opčinjavao, čak i kao dječaka." Mnogi kritičari gledali su na Uliksa kao na novu verziju Odiseje, gdje bi Leopold Bloom tokom svojih svakodnevnih ljetnih gradskih šetnji parodično predstavljao Uliksa, njegova brakolomna žena Molly čednu Penelopu, a Stephan Telemaha. Ovom se snažno suprotstavlja Vladimir Nabokov govoreći da u knjizi postoji tek vrlo mutan i uopćen homerski prizvuk. U prilog mu ide činjenica da se sam Joyce odrekao pseudohomerskih naslova poglavlja koji su postojali u prvoj verziji, dok je roman izlazio časopisno u nastavcima. No mnogi kritičari i danas se služe ovim naslovima u svrhu dokazivanja svojih teza.

Nemoguće je nabrojati sve stilske inovacije i otkrića koje je Joyce prestavio u ovom djelu. I dan se danas pisci širom svijeta napajaju s njegovog izvora. Ipak, Uliks nije dočekan s fanfarama. Knjiga je dva puta bila pred sudom, Joyce je nazivan "prljavim pornografom spram kojega je Rabelais vrlo pristojan pisac", primjerci trećeg izdanja su javno spaljivani. Oni obdareni suptilnijim umjetničkim čulom odmah su, međutim, spoznali istinsku vrijednost djela. Već desetak godina nakon objavljivanja knjiga je bila klasična i kanonska.

Radnja

Prvi dio: Telemahija

Telemah

16. lipnja 1904, 8 sati ujutro. Mjesto radnje je kula Martello u Dublinskom Sandymountu. Mladi medicinar Malachi "Buck" Mulligan se brije i oponaša svećenika, rugajući se Stephenu Dedalusu zbog njegova isusovačkog odgoja. Stephen je ljut na nj jer je jednom prilikom uvrijedio njegovu nedavno preminulu majku, a Buck mu podrugljivo govori da ju je ubio. On je, naime, kao ateist, odbio ispuniti poslijednju majčinu želju - pomoliti se za nju. Majka će ga progoniti čitav dan. Njih dvoje poslije doručkuju s engleskim studentom Hainesom kojeg oboje preziru, iako to Buck prikriva. Posjećuje ih priprosta stara mlijekarica - prema Stephenu simbol Irske. Odlaze na plažu. Haines se raspituje za Stephenovu teoriju o Hamletu što Mulligan koristi kao predmet daljnjeg zadirkivanja. Na plaži mu Stephen nevoljko predaje ključeve kule i, dok odlazi na posao, naziva ga uzurpatorom.

Nestor

Stephen u školi drži sat povijesti i čita Miltonovu pjesmu Lisidas. Učenike pušta ranije osim Sargenta koji ostaje zbog zadaće iz matematike. Promatra nesposobnog i neprivlačnog Sargenta misli kako ga samo majka može voljeti. Odlazi u ured ravnatelja g. Deasyja koji mu isplaćuje 4 funte. Razgovaraju o irskoj povijesti. Deasy traži od Stephena da mu objavi članak o bolesti "nogu i žvala". Iznosi mu svoja antisemitska stajališta. Dok Stephen odlazi, dobacuje mu šalu kako Irska nikad nije progonila židove jer ih nikad nije ni pustila da uđu.

Protej

Stephen šeta plažom u Sandymountu. Razmišlja o filozofiji, svom boravku u Parizu i poznanstvu sa sinom revolucionara Kevina Egana, lošim odnosima s ocem te majčinoj smrti. Dvoumi se da li da posjeti rođake koji žive u blizini, no odlučuje ne ići. Promatra dvije babice koje ga podsjete na omphalos, pupak svijeta u grčkoj mitologiji. Nailazi na par skupljača školjki i tijelo mrtvog psa. Na kraju poglavlja kopa nos, mokri te promatra brodove u daljini.

Drugi dio: Odiseja

Kalipsa

Pripovijedanje se vraća na početak. Ponovno je 8 sati no mjesto radnje sad je Eccles Street 7, na drugom kraju grada. Leopold Bloom u kuhinji priprema doručak, hrani mačku i pristavlja čaj. Donosi doručak u krevet svojoj supruzi Molly. Oslučuje kupiti bubreg za doručak. Dok čeka red u mesnici, promatra ženu iz susjedstva. Vraćajući se kući čita letke o poljoprivredi i misli kako bi bilo dobro imati farmu. Stigavši, na ulaznom pragu nalazi pisma - jedno je za Molly koja je dobila pjevački angažman, a drugo dolazi od njihove kćeri Milly. Odnosi pismo Molly, a ona traži da joj kupi ljubavni roman te ga upita što znači riječ metempsihoza. Zatim doručkuje djelomično zagorjeli bubreg i čita pismo kćeri koja se zaposlila kod jednog fotografa. Potom odlazi na vrtni zahod, a crkvena zvonjava ga podsjeti da u 11 mora biti na sprovodu.

Lotofazi

Devet je sati. Bloom se šeta središtem Dublina i promatra izloge. Na pošti preuzima pismo predavši ceduljicu koju je krio u šeširu. Na ulici nailazi na prolaznika M'Coya. Pokušava pogledati ženu koja izlazi iz hotela no zasmeta mu tramvaj. Prisjeća se smrti oca Rudolpha. Čita ljubavno pismo žene koja se zove Martha Clifford, a kojoj se predstavlja kao Henry Flower. Odlazi na misu gdje razmišlja o crkvenim obredima. U ljekarni kupuje sapun koji će čitav dan nositi udžepu zajedno s krumpirom-talismanom za sreću. Po izlasku sretne Bantama Lyonsa i nesvjesno mu daje mig za konjske trke. Potom se uputi prema kupeljima.

Had

Eol

Lestrigonci

Scila i Haribda

Jedan je sat popodne u Irskoj državnoj knjižnici. Učenjacima Johnu Eglintonu i Bestu, pjesniku A.E. - u i knjižničaru kvekeru Lysteru Stephen raspreda svoju teoriju o Hamletu. Prema njemu Hamlet je sin Shakespearea kojeg je na pisanje potakla nevjera njegove supruge Anne Hathaway. Odbacuje Goetheove ideje i tumačenja 19. stoljeća. U pola predavanja ulazi Buck Mulligan. U knjižnicu nakratko ulazi Bloom.

Lutajuće stijene

Sirene

Kiklop

Pet je sati popodne. Narator ovog poglavlja je neimenovani Dablinac. Radnja se odvija u krčmi. Na početku pripovjedač susreće Joea Hynesa te zajedno odlučuju otići u pub Barnyja Kiernana gdje nailaze na čovjeka kojeg zovu Građanin, vlasnika psa Garryowena. On je žestoki irski nacionalist i antisemit. Tu se pojavljuje pospani pijanac Bob Doran i ludi Denis Breen koji traži onog tko mu je poslao dopisnicu s natpisom T.U.P: tup. Pridružuju im se Alf Bergan i Bloom koji očekuje Martina Cunninghama. Kasnije dolaze J.J. O'Molloy i Ned Lambert te Lenehan i John Wyse Nolan, a naposlijetku i Cunningham. Bloom pokušava objektivno razgovarati o bilo kojoj temi te uvažiti svačije mišljenje te time postaje predmet izrugivanja. Pripovjedač ge prezire i misli da je zaradio novac na konjskim trkama jer je imao mig - iako je to, kako znamo, bio neporazum. Građanin pokušava okrenuti razgovor na temu irskih mučenika i junaka. Provocira Blooma antisemitskim izjavama što doseže vrhunac kad mu on odgovori da je i "njegov spasitelj bio židov". Bloom odlazi s Cunninghamom da bi izbjegao tuču, a Građanin na njega baca praznu kutiju keksa - i promašuje.

Nausikaja

Volovi sunca

Kirka

Ponoć. Mjesto radnje je noćna "bordelska" četvrt Dublina. Na početku vidimo Stephena i Lyncha u prolazu. Potom pratimo pijanog Blooma kako luta ulicama. Priviđaju mu se otac i majka, supruga Molly i gđa. Breen - svi ga kore. Zamišlja sebe u raznim ulogama: kao političara i ljubavnika. Zatim odlazi u bordel Belle Cohen. U njegovim halucinacijama pojavljuju se tri verzije njega: pravi Bloom, Henry Flower - njegov pseudonim pod kojim se dopisuje s Marthom Clifford- i Rudolph Virag, njegov otac. Zabavlja se s trima prostitutkama - Zoe, Florry i Kitty. Tu se pojavljuje i Stephen. Bloomova androginost dolazi do izražaja kad, opet kroz halucinacije, mijenja uloge s Bellom Cohen koja postaje sadist Bello, dok se on pretvara u ženu. Kasnije primjećuje Stephena kako preplaćuje usluge i ponudi se da mu pričuva novac. Stephenu se priviđa njegova majka u obliku raspadajućeg trupla, tražeći od njega da se pokaje. On, u napadu ludila, jasenovim štapom razbija svijećnjak i bježi dok Bloom s Bellom podmiruje dug kreće za njim. Nalazi ga u nezgodnoj situaciji: vrijeđao je Cissy Cafrey koja je bila u društvu dvojice engleskih vojnika, Carra i Comptona. Prvi udara Stephena jer je vrijeđao engleskog kralja. Dok mu Bloom pomaže ustati priviđa mu se njegov preminuli sin Rudy.

Treći dio: Nostos

Eumej

Itaka

Penelopa


P literature.svg Nedovršeni članak Uliks koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.