Turizam u Hrvatskoj

Hotel Kaštel u Crikvenici
Grad Hvar na istoimenom otoku
Brod za krstarenje MSC Magnifica na vezu u dubrovačkoj luci Gruž
Nacionalni park Plitvička jezera
Trogir
Park prirode Kopački rit
Eufrazijeva bazilika u Poreču
Hotel Esplanade u Zagrebu
Dioklecijanova palača u Splitu - Peristil
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku

Hrvatski turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske. Povijest turizma u Hrvatskoj seže do sredine 19. stoljeća u razdoblje oko 1850. godine. Uspješno se razvijao sve do današnjih dana, a danas je Hrvatska jedno od najposjećenijih i najvažnijih turističkih odredišta Sredozemlja.

Slogan kojim se Hrvatska predstavlja na međunarodnom turističkom tržištu glasi Mediteran kakav je nekad bio.

Lonely Planet je Hrvatsku proglasio najboljom turističkom destinacijom 2005. godine,[1] dok je Magazin National Geographic Adventure Hrvatsku prolasio za najbolju destinaciju 2006. godine.[2]

Općenito

Hrvatska obiluje prirodnima ljepotama, otocima kojih je 1 244, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, spomenicima pod zaštitom UNESCO-a poput Dioklecijanove palače u Splitu, gradova Trogira i Dubrovnika, Eufrazijeve bazilike u Poreču i Katedrale svetog Jakova u Šibeniku, a najveća prednost u odnosu na konkurenciju je hrvatski dio Jadranskog mora koji je prema istraživanju Europske agencije za okoliš, provedenom 2010. godine, drugo najčišće more u Europi.[3] I blaga Mediteranska klima u Hrvatskoj, s toplim ljetom i umjereno hladnom zimom, pogoduje hrvatskom turizmu i njegovom dodatnom razvoju. Turistička ponuda Hrvatske vrlo je raznolika a sastoji se od nautičkog, izletničkog, ronilačkog, kongresnog, kulturnog, ekološkog, seoskog, vjerskog, pustolovnog, zdravstvenog, lovnog ili ribolovnog turizma. U turističkoj ponudi su i višednevna krstarenja na motornim jedrenjacima te vrlo dobro razvijeni naturizam i sve razvijeniji Robinzonski turizam koji osim na kopnu nudi i boravak na usamljenim svjetionicima poput dubrovačkih Grebena ili Palagruže.

Hrvatski turizam po regijama

Svaka hrvatska turistička regija ponaosob razvija svoju ponudu koja karakterizira njeno okružje. Najznačajnije hrvatske turističke regije su Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik zajedno s otocima južnog Jadrana, Konavlima, Župom dubrovačkom, Dubrovačkim primorjem, Pelješcom te Zagreb i kontinentalna Hrvatska.

Primorska Hrvatska

Hrvatski turizam je narazvijeniji u primorskim regijama, poglavito u Istarskoj županiji. Važnija turistička središta, gradovi ili općine hrvatskog primorja u kojima je 2009. godine ostvareno preko milijun noćenja su:

Najposjećeniji hrvatski grad je Dubrovnik kojega je 2011. godine do konca studenoga posjetilo preko 600 000 turista koji su u tome razdoblju ostvarili preko 2,4 milijuna noćenja.[5] Dubrovnik godišnje posjeti i oko milijun turista s brodova na kružnim putovanjima. Zrakoplovna kompanija British Airways u svojim je predviđenjima o 10 najpopularnijih turističkih destinacija za 2010. godinu uvrstila Dubrovnik,[6] dok je britanski časopis Marie Claire Dubrovnik uvrstio među 20 najboljih svetskih destinacija za jesenski odmor 2011. godine.[7] Doček 2001. godine u Dubrovniku svrstan je u top 10 svjetskih destinacija za doček Nove Godine po CNN-u.[8] Po izboru Huffington Posta, a prema neobičnom kriteriju popularnosti na društvenoj mreži Facebook, analizom preko 200 milijuna komentara korisnika te društvene mreže, Dubrovnik je među top 10 svjetskih turističkih destinacija na visokom drugom mjestu.[9] O popularnosti turističkog Dubrovnika najbolje govori činjenica da su ga, među ostalima, posjećivale i u njemu boravile poznate svjetske zvijezde kao što su Roger Moore, Tom Cruise, Michael Douglas, Catherine Zeta-Jones, Kurt Russell, Goldie Hawn, John Malkovich, Kevin Spacey, Steven Spielberg, Beyonce, Bono Vox, Jon Bon Jovi i brojni drugi.

Kontinentalna Hrvatska

U ukupnom hrvatskom turističkom prometu 2010. godine, kontinentalne županije, bez Grada Zagreba, sudjelovale su sa svega 528 823 dolazaka što čini 5 % ukupnog turističkog prometa i 1 131 964 noćenja što je na razini države promet od 2 %.[10] Kontinentalni turizam je manje razvijen prije svega zbog nedostatka kvalitetnih smještajnih kapaciteta, skijališta i zimovališta. Najposjećeniji kontinentalni grad je Zagreb kojega je rekordne turističke sezone 2008. godine posjetilo 705 165 turista koji su ostvarili 1 182 917 noćenja.[11] Najposjećeniji skijaški, ili Hrvatski olimpijski centar, je Bjelolasica. Na Bjelolasici je uređeno 6 skijaških staza, no smještajni kapaciteti su nakon požara s početka 2011. godine smanjeni za 384 kreveta.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode

Na području Hrvatske postoji 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode koji nadopunjavaju turističku ponudu.
Nacionalni parkovi su (po posjećenosti u prvih devet mjeseci 2011. godine):[12]


Parkovi prirode:

Osam hrvatskih nacionalnih parkova su u prvih devet mjeseci 2011. godine zabilježili oko 2 123 723 milijuna posjetitelja. Najveći udjel, oko 90 % ukupnog broja posjetitelja, čine strani državljani. Plitvička jezera su s 1 012 058 posjetitelja najposjećeniji nacionalni park u prvih devet mjeseci 2011. godine.[13]

Povijest hrvatskog turizma

Razdoblje prije Prvog svjetskog rata

Prvi izgrađeni objekt turističke namjene, koji je smatran prvim hrvatskim hotelom, bila je Villa Angiolina u Opatiji čija je gradnja i rekonstrukcija završena 1844. godine. Na Hvaru je 1868. godine osnovano higijeničko društvo pa se ova godina smatra početkom organiziranog turizma na otoku. U Opatiji je 1884. godine otvoren hotel Kvarner, u Crikvenici je 1894. otvoren hotel Therapia, a u Dubrovniku je 1896. otvoren prvi dubrovački hotel Imperial. Već 1914. godine Opatija je zabilježila preko pola milijuna noćenja, a turisti su u tom gradu u prosjeku boravili 20 dana.

Razdoblje između dva svjetska rata

U Hrvatskoj se postupno počela prepoznavati društvena korist od turizma pa se donosi zakonska regulativa s područja turizma i ugostiteljstva. Tadašnji hotelski kapaciteti su bili uglavnom u vlasništvu stranaca, a čak 80% inozemnog prometa čine turisti iz Čehoslovačke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Italije i Engleske.

Godine 1926. prvi put je ostvareno preko milijun noćenja, a 1929. u Hrvatskoj je boravilo više inozemnih gostiju nego domaćih turista. Inozemnih je bilo 52%. Uredba o unaprjeđenju turizma te Odredba o donošenju uvjeta za proglašavanje turističkih mjesta donešene su 1936. godine. Rekordna turistička sezona u ovome razdoblju bila je 1938. kad je zabilježen dolazak 399 608 posjetitelja i 2 719 939 noćenja.

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata do 1990. godine

Značajniji razvoj inozemnog turizma započinje 1952. godine, ali, iako apsolutni promet raste, Hrvatska po prihodima zaostaje za konkurencijom, a kvaliteta turističke usluge iz godine u godinu pada. Hrvatska je u to vrijeme bila u sastavu Jugoslavije, pa je cjelokupna turistička ponuda ocijenjena kao nepovoljna prema kriteriju "vrijednost za uloženi novac". Školovani kadrovi odlaze na bolje plaćene poslove u inozemstvo, a u ovakvim uvjetima dolazi do razvoja malih privatnih iznajmljivača, pa hrvatsko primorje postaje destinacija za masovni turizam što posebno dolazi do izražaja osamdesetih godina 20. stoljeća.

Godišnje stope rasta turističkog prometa i kapaciteta u razdoblju od 1961. do 1965. godine u Hrvatskoj[14]
Turistički promet i kapaciteti Stopa rasta
Ukupni broj ostvarenih noćenja 10,4
Inozemna noćenja 24,9
Domaća noćenja 2,9
Ukupni smještajni kapaciteti 14,2

Ekspanzija izgradnje turističkih kapaciteta traje do do 1975. godine i to po stopi rasta za osnovne kapacitete 11,4 % i komplemetarne kapacitete po stopi od 9,7 %. U tom razdoblju je izgrađeno 69% osnovnih i 72% komplementarnih kapaciteta koje je Hrvatska nudila na turističkom tržištu i 1990. godine. Rekordan broj od 68,2 milijuna noćenja hrvatski turizam je zabilježio 1986. godine, dok je 1987. godine zabilježen rekord od 10,5 milijuna posjetitelja. Hrvatska je u tome razdoblju ostvarila oko 75 % inozemnih turističkih prihoda.

Razdoblje tijekom Domovinskog rata

Tijekom Domovinskog rata turizam u sad već samostalnoj Hrvatskoj u nekim krajevima poput Istre stagnira, dok u većem dijelu Dalmacije i područja zahvaćenih ratom drastično opada. U razdoblju od 1990. do 1995. godine broj turističkih dolazaka je manji za čak 69,3 %, dok je broj ostvarenih noćenja pao za 75%. Rat je turistički promet Hrvatske vratio na razinu šezdesetih godina.

Pregled statističkih podataka hrvatskog turizma od 1990. do 1995. godine[15]

Godina 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995.
Turistički dolasci Ukupni broj 8 497 000 2 294 000 2 135 000 2 514 000 3 655 000 2 610 000
Udio inozemnih (%) 83,0 % 64,8 % 65,1 % 66,2 % 69,2 % 56,9 %
Ostvarena noćenja Ukupni broj 52 523 000 10 471 000 11 005 000 13 280 000 20 377 000 13 151 000
Udio inozemnih (%) 87,2 % 67,4 % 70,4 % 76,0 % 78,2 % 66,6 %

Razdoblje nakon završetka rata do danas

Nakon rata turizam se počeo pomalo oporavljati pa je u turističkoj sezoni 1996. godine zabilježen blagi rast u odnosu na najbolju ratnu turističku sezonu 1994. godine. Postupno se vraćaju inozemni turisti, najviše iz istočnoeuropskih zemalja, ali sezona traje svega 2 mjeseca. Povratkom turista polako raste i zanimanje stranih ulagača, a ulaskom stranog kapitala jača uloga destinacijskog menadžmenta te marketinški napori promoviranja Hrvatske kao cjelovite i jedinstvene destinacije. Porastom turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja rastu i prihodi od turizma, ali i udio prihoda u ukupnom bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske, pa se taj udio s 7,2 % iz 1995. godine penje na 17 % 2002. godine.

Devizni prihod od turizma i njegov udio u ukupnom BDP-u u razdoblju od 1994. do 2002. godine[16]
Godina 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. Prosječna stopa rasta
Američkih dolara 1 801 300 000 1 349 100 000 2 014 000 000 2 523 100 000 2 733 400 000 2 493 400 000 2 758 000 000 3 335 000 000 3 811 500 000 9,8
% BDP-a / 7,2 10,1 12,8 12,6 12,5 15,0 17,1 17,0 /

Rekordna poslijeratna turistička sezona je zabilježena 2008. godine kada je Hrvatsku posjetilo i u njoj boravilo 11 260 807 turista koji su ostvarili 57 103 494 noćenja.[11] Te iste godine Hrvatska je od turizma zaradila 7 449 200 000 eura, a udio zarade od turizma u ukupnom BDP-u je iznosio 15,72 %.[17]

Tijekom 2011. godine u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj se bilježi ukupno oko 11,1 milijun dolazaka turista što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 8,2%. Broj domaćih turista u tome razdoblju iznosi oko 1,4 milijuna što znači rast od 2,3%. Stranih turista je u istom razdoblju bilo oko 9,7 milijuna što je rast od 9% u odnosu na 2010. godinu.

Navedeni strani i domaći turisti su ostvarili ukupno oko 59,5 milijuna noćenja što u odnosu na 2010. godinu predstavlja rast od 7%. Od toga su domaći turisti ostvarili 5,3 milijuna noćenja (rast 3,1%), a strani 54,3 milijuna noćenja što je porast za 7,4%. Prosječni broj dana boravka po turistu je iznosio 5,4 dana.[18]

Turisti po zemljama pripadnosti

Hrvatsku kao turističku destinaciju tijekom 2011. godine do listopada najviše su posjećivali i u njoj boravili turisti iz Njemačke koji su ostvarili preko 12 milijuna noćenja. Tradicionalno dobri posjetitelji su i Slovenci, Talijani, Austrijanci i Česi koji su 2011. ostvarili preko 4 milijuna noćenja.

Turistički promet stranih turista od siječnja do listopada 2011.[18]
Zemlja Turisti Noćenja
Njemačka 1 647 320 12 420 215
Slovenija 1 080 761 6 341 443
Italija 1 115 576 4 927 268
Austrija 873 561 4 787 998
Češka 636 684 4 384 757
Poljska 492 880 3 128 610
Slovačka 333 558 2 277 947
Nizozemska 285 221 2 219 154
Mađarska 324 841 1 738 726
Rusija 179 915 1 489 319
Ostali 2 769 543 10 578 305
Ukupno 9 739 860 54 293 742

Hrvatsku sve češće posjećuju i turisti iz drugih zemalja a zemlje iz kojih turisti bilježe najveći rast turističkog prometa Republike Hrvatske tijekom 2011. godine su:[18]

  • Južna Koreja – 82% više dolazaka i 70% više noćenja
  • Brazil – 59% više dolazaka i 52% više noćenja
  • Kina – 72% više dolazaka i 49% više noćenja
  • Island – 51% više dolazaka i 60% više noćenja
  • Turska –38% više dolazaka i 27% više noćenja
  • Finska – 27% više dolazaka i 40% više noćenja

Turisti i noćenja po vrstama objekata za smještaj

Tijekom 2010. godine turisti su u Hrvatskoj najviše odsjedali u hotelima, potom u privatnom smještaju i kampovima.

Turisti i noćenja po vrstama objekata za smještaj 2010. godine[10]
Smještaj Turisti Udio % Noćenja Udio %
Hoteli i aparthoteli 4 157 204 39,20 15 044 645 26,67
Turistička naselja 434 573 4,10 2 790 433 4,95
Turistički apartmani 145 788 1,37 1 016 577 1,80
Kampovi i kampirališta 2 062 326 19,45 13 793 118 24,45
Hosteli 133 936 1,26 434 272 0,77
Lječilišta 27 788 0,26 197 375 0,35
Kućanstva (privatni iznajmljivači) 2 680 684 25,28 19 397 899 34,38
Nekategorizirani objekti 128 134 1,21 627 977 1,11
Ostali objekti 833 683 7,86 3 114 083 5,52
Ukupno 10 604 116 100 56 416 379 100

Izvori

  1. Adriatic sunshine - Lonely planet: Croatia Top Destination in 2005! Preuteo 21. prosinca 2011.
  2. - National Geigraphic Adventure Preuzeto 21. prosinca 2011.
  3. TheDalmatia - Vijesti iz Dalmacije Preuzeto 19. prosinca 2011.
  4. Putovnica - 20 gradova i općina u Hrvatskoj s najviše ostvarenih noćenja Preuzeto 19. prosinca 2011.
  5. Dulist - 600 tisuća dolazaka, 2,4 milijuna noćenja Preuzeto 19. prosinca 2011.
  6. Dubrovnik u top 10 destinacija Preuzeto 21. prosinca 2011.
  7. 24 sata - Dubrovnik uvrstili među top 20 destinacija za jesenski odmor Preuzeto 21. prosinca 2011.
  8. Online Croatia - Događanja u Dubrovniku Preuzeto 21. prosinca 2011.
  9. Tportal - Dubrovnik jedna od top 10 destinacija na Facebooku Preuzeto 6. siječnja 2012.
  10. 10,0 10,1 Ministarstvo turizma - Statistika 2010. Preuzeto 20. prosinca 2011.
  11. 11,0 11,1 Ministarstvo turizma - Statistika 2008. Preuzeto 19. prosinca 2011.
  12. DZS - Turizam Preuzeto 20. prosinca 2011.
  13. Hrvatski informativni centar - Turizam Preuzeto 19. prosinca 2011.
  14. B.Pirjevec i O.Kesar: Počela turizma, Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, 2002, str. 48, ISBN 953-6286-54-8
  15. Turizam u 2000; Dokumentacija br.1134, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001.; str. 13. i 14.
  16. HGK - Centar za makroekonomske analize Preuzeto 19. prosinca 2011.
  17. Ministarstvo turizma - BDP i prihodi Preuzeto 19. prosinca 2011.
  18. 18,0 18,1 18,2 Ministarstvo turizma - Statistika 2011. Preuzeto 19. prosinca 2011.

Vanjske poveznice