Petar Stipetić

Radovi u tijeku!
Baustelle.svg

Jedan vrijedni suradnik upravo radi na ovom članku!
Mole se ostali suradnici da ne uređuju ovaj članak dok je ova obavijest prisutna.
Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom.
Kada radovi budu gotovi, suradnik koji uređuje uklonit će ovaj predložak!
Hvala na razumijevanju!
(Predložak će biti uklonjen ako kroz 3 sata od trenutka postavljanja nema izmjena na članku.)

Petar Stipetić
Dan OSRH Petar Stipetic 28052011 2.jpg
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 24. listopada 1937.
Mjesto rođenja Ogulin
Nacionalnost Flag of Croatia.svg Hrvat
Opis vojnoga službovanja
Čin General-pukovnik JNA.jpg General-pukovnik
StoBEerni general.jpg Stožerni general
Ratovi Domovinski rat
Vojska Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Načelnik GS OSRH.jpg Hrvatska vojska
Rod vojske KoV JNA.JPG Kopnena vojska JNA
Amblem HKoV.jpg Hrvatska kopnena vojska
Zapovijedao Načelnik GS OSRH.jpg Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske

Petar Stipetić (Ogulin, 24. listopada 1937.), hrvatski general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Životopis

Jugoslavenska narodna armija

General Stipetić je rođen 24. listopada 1937. godine u Ogulinu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Po završetku gimnazije upisao je 1956. "Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA". Akademiju je uspješno završio 1959. godine. Od 1967. do 1969. General Stipetić je pohađao "Višu vojnu akademiju Kopnene vojske JNA", a od 1975. do 1976. "Ratnu školu JNA". U Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) obnašao je sve dužnosti, od zapovjednika voda do zapovjednika obrane grada Zagreba.[1] 1989. godine je promoviran u čin generala-pukovnika.[2]

Hrvatske oružane snage i Domovinski rat

Na poziv predsjednika Franje Tuđmana tj. razgovora u strogoj ilegali, u rujnu 1991. godine, general Stipetić prelazi u Hrvatsku vojsku (HV) s dužnosti operativca 5. vojne oblasti JNA.[1][2] Odmah je raspoređen na najviše zapovijedne dužnosti tj. na dužnost zamjenika generala Antona Tusa, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS).[1][3] General Stipetić je jedan od hrvatskih generala koji su došli u sukob s ministrom obrane Gojkom Šuškom i to zbog čvrstog ustrajanja na vlastitim stavovima, odnosno na stručnosti u donošenju pojedinih odluka.[3] U srpnju 1992. godine general Stipetić postaje zapovjednika Zbornog područja (ZP) Osijek i slavonskog bojišta, a u prosincu iste godine postavljen je za zapovjednika ZP Zagreb.[1]

General Stipetić je za pad Bosanske Posavine 1992. godine prozvao političko rukovodstvo Slavonskog Broda, gradonačelnika Jozu Metera, Franu Piplovića i Zdravka Sočkovića, za izravno miješanje u zapovijedanje "Operativne grupe Posavina" što je imalo za posljedicu pad većeg dijela bosanske Posavine. General Stipetić je to nazvao otvorenom diverzijom i izdajom, jer je isto rukovodstvo imalo izravan utjecaj na 108. brigadu Zbora narodne garde Republike Hrvatske koja se bez znanja i dopuštenja generala Stipetića povukla preko Save u Slavonski Brod 5.-6. listopada 1992. godine. To je dovelo do potpunog rasula na bojištu i rezultiralo povlačenjem drugih postrojbi. General Stipetić je prozvao i generala Slobodana Praljka (tadašnji pomoćnik ministra obrane Šuška) za širenje defetizma i panike među vojnicima, ministra obrane Šuška zbog njegove zapovijedi u kritičnom trenutku rata da u Bosnu i Hercegovinu mogu ići samo dragovoljci kao i činjenicu da su djelatnici Sigurnosno informativne službe Ministarstva obrane Hrvatske podčinjeni ministru Šušku, te djelatnici Uprave za političku djelatnost MORH-a, bili odvojeni od zapovjedništva slavonskog bojišta što je onemogućilo otkrivanje neprijateljskih djelovanja unutar hrvatskih postrojbi. General Stipetić je htio presijecanjem koridora u Bosanskoj posavini, kojim su se oružjem, naftom i streljivom opskrbljivale srpske snage, oslabiti srpsku moć ne samo u BiH već i na okupiranim područjima u Hrvatskoj. Politička odluka da se koridor presiječe nikad nije donesena, a kad je general Stipetić dva puta pokušao to učiniti bio je spriječen i sabotiran, a drugi put nakon pokušaja odmah i smijenjen.[4]

General Stipetić je bio stalni član komisije koja je pregovarala s mirovnim snagama Ujedinjenih naroda (UN) i srpskim pobunjenicima na okupiranom teritoriju Hrvatske. Sa Operacijom Medački džep general Stipetić, kao aktualni zapovjednik ZP Zagreb, u početku nije bio pobliže upoznat, te je više doživljavao njezine posljedice, a to su bila učestala granatiranja Siska i Karlovca što je bila njegova zona odgovornosti. General Stipetić je operaciju Medački džep u početku smatra operacijom manjeg obima. 9. rujna 1993., na putu za Sisak, generalu Stipetiću je načelnik GS-a general Janko Bobetko naredio da se hitno vrati u Zagreb. U Zagrebu je general Bobetko, po naređenju predsjednika Tuđmana, uz prisustvo četvorice časnika mirovnih snaga UN-a dočekao i naredio generalu Stipetiću da potpiše sporazum o zaustavljanju napada i povlačenju HV-a. Kada je general Stipetić došao s potpisivanjem do trećeg ili četvrtog primjerka sporazuma, general Bobetku mu je napomenuo da on to osobno "ne bih nikada potpisao", a na što mu je general Stipetić u ljutnji odgovorio da "kakav ste Vi to čovjek koji meni naređuje ono što ne bi Vi učinili". Inače, sporazumom je bilo predviđeno povlačenje u samo jednom danu na što je general Stipetić reagirao i rekao kako je to nemoguće, pa je dogovoreno da se povlačenje obavi u tri dana. Nakon potpisivanja sporazuma o povlačenju general Stipetić se prema naredbi generala Bobetka uputio prema Gospiću gdje je potpisano trebao ostvariti na terenu. Kada je došao u Gospić naišao je na negodovanje vojnika što ga nije iznenadilo, pa je zamolio generala Rahima Ademija da smiri situaciju, dok mu je general Mladen Markač rekao da ne dolazi u njegov sektor, jer bi ga njegovi ljudi mogli likvidirati zbog potpisanog sporazuma.[5][6]

General Stipetić je obnašao dužnost zapovjednik ZP Zagreb do kolovoza 1994. godine, kada je smijenjen i poslan u GS bez ikakvog rasporeda.[4] U vrijeme razrade plana za Operaciju Oluja, general Stipetić je obnašao dužnost pomoćnik načelnika GS-a za borbeni sektor. Aktivno je sudjelovao u razradi plana, a 3. kolovoza 1995. bio je član hrvatske delegacije u Ženevi na razgovoru s Milanom Babićem i ostalim vođama pobunjenih Srba. General Stipetić je imao zadatak da okonča te razgovore na način da Srbi pristanu na mirnu reintegraciju, te da dobiju široku autonomiju. Nakon što je srpsko vodstvo odbilo mirnu reintergraciju, predsjednik Tuđman je donio odluku o pokretanju operacije Oluja. General Stipetić je po naredbi načelnika GS-a, generala Zvonimira Červenka upučen da zapovijeda obrambenim sektorom Istok. 5. kolovoza ujutro, generala Stipetića je nazvao predsjednik Tuđman i naredio mu da zbog zastoja operacije preuzme zapovijedanje sektorom Sjever kod Petrinje od generala Ivana Basarca. General Stipetić nije bio oduševljen da usred operacije preuzima zapovijedanje, ali je predsjednik Tuđman inzistirao i rekao mu da mora uvesti red na bojištu. 6. kolovoza general Stipetić je zapovijedio napad na cijelom bojištu prema postojećim planovima. Rezultata toga je bio da je HV već sutradan ujutro 7. kolovoza ušao u Petrinju, zatim oko podne u Kostajnicu i na večer u Glinu. Nakon oslobođenja Gline generalu Stipetiću se obratio general Peters iz UN-ovih snaga sa viješću da se srpske snage namjerava predati, te da zaustavi napredovanje. General Stipetić nije vjerovao tim vjestima, te je samo naredio usporavanje napredovanja HV-a. Predaja srpskih snaga je bila dogovorena 8. kolovoza, u 10 sati u bazi UN-a u Glini. No, kako se predstavnici srpskih snaga tada nisu pojavili, general Stipetić je zaprijetio da u 13 sati počinje topničku pripremu za daljnji napad iako je HV pod generalom Stipetićem do tada već ušao u Dvor.[2] 21. kordunski korpus srpskih snaga se predao HV-u 8. kolovoza u 14 sati, predaju generalu Stipetiću je izvršio pukovnik Čedo Bulat.[2][7]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Počasni građani Ogulina: Petar Stipetić www.ogulin.hr. Grad Ogulin, preuzeto 23. studenoga 2013.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 'Nisam pozvan u Knin, no pobjedu mi ne mogu uzeti'. Jutarnji list (2. kolovoza 2008.), preuzeto 23. studenoga 2013.
  3. 3,0 3,1 Ante Gugo (19. kolovoza 2000.). Petar Stipetić, general u središtu haaških obračuna: Oficir koji je pravi časnik. Slobodna Dalmacija, preuzeto 23. studenoga 2013.
  4. 4,0 4,1 Eduard Šoštarić (10. travnja 2004.). ‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’. Nacional, preuzeto 23. studenoga 2013.
  5. Petar Stipetić: Markačevi su me htjeli likvidirati. dalje.com (11. rujna 2007.), preuzeto 23. studenoga 2013.
  6. Stipetić: Nikada nikome nisam rekao da laže o događajima u Gospiću. Index.hr (11. rujna 2007.), preuzeto 23. studenoga 2013.
  7. “Zarobljenim srpskim vojnicima nudili smo da ostanu u Hrvatskoj, ali su oni izabrali drugi put”. Hrvatska riječ (6. kolovoza 2012.), preuzeto 23. studenoga 2013.