Pećinski park Grabovača

Javna ustanova za upravljanje geomorfološkim spomenicima prirode
Pećinski Park Grabovača
Lokacija Perušić
Država Hrvatska
Površina 595.5 ha
Najbliži grad Gospić
Utemeljen 2006.
Službena stranica http://pp-grabovaca.touristar.tv/hr/

Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od samog mjesta Perušić udaljen je 2,5 km. Javna ustanova za upravljanje geomorfološkim spomenicima prirode Pećinski park Grabovača osnovana je 2006. godine te upravlja s područjem površine 595,5 ha koje je do srpnja 2012. godine bilo pod preventivnom zaštitom u kategoriji značajni krajobraz. Na Grabovači (770 mnv), uzvišenju-brdu na kontinentalnom dijelu srednjeg Velebita između ličke krške zaravni i perušićkog polja, nalazi se čak ¼ od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj – 8 špilja i jedna jama, a od toga u 3 špilje (Samograd, Medina i Amidžina) dodatno zaštićene kao geomorfološki spomenici prirode i Natura 2000 lokaliteti.
Osim speleoloških objekata, od staništa su 4 tipa ugrožena i zaštićena na europskoj razini. U raznolikosti flore ovog područja ističe se 16 zaštićenih biljnih vrsta od kojih su 3 zaštićene na nacionalnoj razini (orhideje). Od životinja je zaštićeno 39 vrsta, a treba istaknuti dvije hrvatske zvijerivuk i mrki medvjed. Na području Grabovače nalaze se također i 4 izvora pitke vode (Grabovac, Josipovac, Ahmetovac i Crno vrelo) te rijeka Lika – najduža hrvatska ponornica, duga 78 km.

Špilje Parka

Na području Pećinskog parka Grabovača nalaze se špilje Samograd (345 m), Amidžina (127 m), Tabakuša (58 m), Velika Kozarica (69 m), Mala Kozarica (14 m), Špilja pod Turskom kulom (64 m) i špilja u Prvan Selu (12 m) te jama Slipica-Japaga (74 m).

Špilja Samograd

Špilja Samograd duga je 345 m. Nalazi se na brdu Grabovača, s ulazom u urušnoj ponikvi. Cijela je špilja nastala duž glavnog rasjeda u smjeru SI-JZ. Sastoji se od 4 dvorane, a svaka je dvorana nastala na križanju više manjih rasjeda različitih smjerova. U špilji se mogu vidjeti bijeli sedimenti – minerali kalcita. Kalcit je glavni mineral ne samo u ovog špilji, već i u drugim hrvatskim špiljama. Temperatura unutar špilje je oko 8°C većinu godine – mikroklimatski uvjeti.
Prirodoslovac Dragutin Hirc je prilikom posjeta špilji Samograd osim spomenutih 4 dvorana zapisao i petu, u kojoj se prema njegovim riječima nalazilo jezero bistre, hladne i čiste vode, puno riba – Erjavčevo jezero, no do te je dvorane danas nemoguće doći. Sam Hirc nadjenuo je imena svim dvoranama:

  • Frasova dvorana – prva dvorana u špilji, imenovana prema Juliju Frasu, školskom nadzorniku Karlovačke krajine;
  • Perušića dvorana – druga dvorana, ime dobila po knezovima Dominiku i Gašparu Perušiću, prvim gospodarima Perušića;
  • Karlovićeva dvorana – treća dvorana, imenovana u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka;
  • Kukuljevićeva dvorana – zadnja dvorana, dobila ime po povjesničaru Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom koji je Samograd istraživao s antropološke strane.

Vanjske poveznice

Pećinski park Grabovača