Meningitis

Klasifikacija i vanjske poveznice
MeSH D008581 (engl.)
Medscape 232915, 972179 (engl.)

Meningitis je upala moždanih ovojnica ili meninga (grč. μῆνιγξ, ovojnica, kožica).

Klinički se očituje glavoboljom, povišenom temperaturom, pozitivnim meningealnim sindromom (vidi dolje) i povećanim brojem stanica (pleocitoza) u moždanoj tekućini (cerebrospinalnom likvoru). Meningitis mogu uzrokovati virusi, bakterije, protozoe, gljivice, a može biti i neinfektivnog porijekla (npr. maligne bolesti, autoimune bolesti, neki lijekovi itd.).

Meningitis može biti gnojni (purulentni), kada je gotovo bez iznimke uzrokovan bakterijskom infekcijom, ili serozni (aseptični), kada je najčešće uzrokovan virusnom infekcijom. Ponekad se i tuberkulozni meningitis može prezentirati kao serozni. Sindrom meningitisa je često teško odvojiti od encefalitisa (upale mozga), pa se često upotrebljava termin meningoencefalitis. Moguće su i različite kombinacije upale moždanih ovojnica s upalom mozga, kralježnične moždine, korijenova živaca koji izlaze iz kralježnične moždine i perifernih živaca (meningoencefalomijelopoliradikuloneuritis). Meningitis može biti akutni (češće) ili kronični.

Meningitis najčešće zahvaća dvije mekane moždane ovojnice – piju i arahnoideju (leptomeningitis), a rjeđe tvrdu moždanu ovojnicu – duru, koja se nalazi neposredno ispod kosti lubanje (pahimeningitis). Najčešći, ali i najbenigniji je akutni virusni meningitis. S druge strane, akutni bakterijski meningitis je životno opasna bolest, koja je u predantibiotskoj eri gotovo uvijek imala smrtni ishod.

Meningitis je ime za jednu upalu zastitne vanjske ovojnice mozga I ledjne mozdine. Bolest mogu prouzrociti virusi, bakterije I ostali mikroorganizmi. U rijetkim slucajevima I neki medikamenti mogu prouzrociti takvu upalu meningealnih ovojnica. Meningitis moze radi neposredne blizine dovesti do upale mozga I ledjne mozdine,te biti po zivot opasna bolest pa zbog toga spada u najurgentnije bolesti. Najcesci simptomi meningitisa su jaka glavobolja I ukocenost sije sto zajedno sa visokom temperaturom moze dovesti od smetenosti pa do besvijesnog stanja, povracanja, preosjetljivosti na svjetlost (fotofobija), preosjetljivosti na buku (fonofobija). Mala djeca mogu imati nespecificne simptome poput razdrazljivosti, povecane temperature, te opcih simptoma bolesti. Kozni osip moze biti znak meningokoka kao uzrocnika I to je uvijek ozbiljan znak. Posvuda se za dokaz bolesti radi lumbalna punkcija da se potvrdi ili isljuci dijagnoza meningitisa jer se kroz pravovremenu primjenu antibiotika ili potrebnih antivirusnih sredstava mogu sprijeciti komplikacije. Kortikosteroidi se takodjer daju radi prevencije najtezih komplikacija bolesti kako bi se sprijecile posljedice poput gluhoce, epilepsije, hidrocefalusa I kognitivnih ostecenja mozga.

Klinicki znaci I simptomi bolesti Kod odraslih osoba je jaka glavobolja najcesci simptom bolesti I nastupa u preko 90 % slucajeva sa bakterijalnim meningitisom. Cesto je pracen jakim kocenjem sije. U klasicni trijas koji dominira u klinickoj slici spadaju: ukocenost vrata,visoka temperature, te smanjenje svijesti sve do gubitka svijesti odnosno kome. Ako ti simptomi izostanu onda se najvjerojatnije ne radi o toj bolesti. Ostali klinicki znaci su fotofobija i fonofobija. Mala djeca ne pokazuju uvijek te simptome vec mogu pokazivati samo razdrazljivost te ispupcenost fontanele, bolove u nogama, hladne ekstremitete I jako bljedilo. Daljnji znaci za pozitivni meningizam su pozitivni Kernigov I Brudzinski znak. Opis pacijenta kako lezi u krevetu sa priljubljenim nogama te nemogucnosti da ispruzi noge u koljenu(Kernigov znak). Prilikom nevoljkog priblizavanja glave prema nogama, javlja se bol u vratu sto je opisao Brudzinski. Drugi test koji moze biti od koristi pri utvrdjivanju ili iskljucivanju dijagnoze je okretanje glave pacijenta u horizontanom pravcu pri cemu se glavobolja ne povecava sto iskljucuje tu dijagnozu. Kad je meningitis prouzrokovan meningokokom na kozi tijela, unutrasnjosti donjih ekstremiteta i stopala,te na spojnicama oka i sluznicama javljaju se lila ljubicasti osip tzv. Petehije. Te se komplikacije mogu javiti I kod herpes simplex meningitisa.

Komplikacije u ranom tijeku bolesti U nekim slucajevima jaka infekcija meningokokom moze dovesti do sepse kao sistemske infekcije organizma koja moze prouzrociti pad krvnog tlaka, tahikardiju, smanjenje tjelesne temperature, povecanje frekvencije disanja I moze dovesti do slabije prokrvljenosti mnogih unutarnjih organa. Povecana koagulopatija je rezultat povecane aktivnosti faktora za zgrusavanje krvi. Infekcija meningokokom moze dovesti do krvarenja nadbubrezne zlijezde do tzv. Vaterhouse-Fridrichsen sindroma koji moze dovesti do smrti. Slijedeca komplikacija koja se moze razviti je edem mozga koji moze rezultirati ukljestenjem ledjne mozdine u cervikalni kanal ili dovesti do grceva sto sve ukazuje na tezu sliku bolesti. Jaka upala mozga ili ledjne mozdine moze dovesti do cerebralnog vaskulitisa koji moze prouzrociti trombozu u mozdanim venama, te do fokalnih neuroloskih deficita sa oduzetoscu udova I poteskocama u kretanju.

Prevencija Sastoji se u ranom otkrivanju bolesti I cijepljenju koje je vrlo efikasno.

Izvori:

- Udo Steiniger, Herbert Theile: Funktionsdiagnostik im Kindesalter und Diagnostische techniken in Prediatrie

- A. Škrobonja, A. Muzur, V. Rotschlid: Povijest medicine za praktičare, Adamić, Rijeka 2003.

- Vlastita iskustva urednika

Predložak:Link FA