Maraton lađa

Predsjednik RH Ivo Josipović s lađarima na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću uoči starta 14. maratona
Štit kneza Domagoja za pobjednika

Maraton lađa je amatersko športsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve. Održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike, a u organizaciji Udruge lađara Neretve. Prvi maraton održan je 13. rujna 1998., u sklopu obilježavanja sedme godišnjice akcije Hrvatske vojske Operacija Zelena tabla - Mala bara.[1][2]

Utrka

Grb organizatora
Start maratona u Metkoviću

Po broju izravnih sudionika natjecanja jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj. U prosjeku sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što daje brojku od preko 600 natjecatelja svake godine. Po gledanosti, jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Računa se da ga uživo gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja duž cijele rute, što uz obalu Neretve, što u turističkim i privatnim brodovima, kao i iz (za tu prigodu) posebno organiziranog vlaka.[3]

Najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada veslači u gusto zbijenim lađama, uz tutnjavu bubnjeva kreću prema cilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve posade zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje, te u istom ritmu voze cijelom rutom.

Pobjednička posada dobiva zlatne medalje, prijelazni pobjednički štit kneza Domagoja težak 27 kilograma i mali štit u trajno vlasništvo, te novčanu nagradu. Drugoplasirana i trećeplasirana posada dobivaju medalje, te male štitove u trajno vlasništvo i novčane nagrade.[2] Iznimno, ako posada ostvari pobjede na tri uzastopna maratona, dobiva veliki pobjednički štit u trajno vlasništvo.

Kvalifikacije i natjecanje

Startne pozicije se određuju na brzinskim utrkama, tjedan dana prije maratona. Brzinske utrke (utrke za startne pozicije) održavaju se u Opuzenu, na Maloj Neretvi, na stazi dugoj 300 metara (s jednim okretajem). Sve posade veslaju u istoj lađi, s istim parićem i veslima. Najprije voze debitanti, a onda posade prošlog maratona, i to obrnutim redoslijedom od lanjskog poretka u maratonu. Najbrža posada prva bira poziciju za start, i tako redom do posljednje. [4][2] Start maratona je ispod Lučkog mosta u Metkoviću, te dalje nizvodno rijekom Neretvom kroz Opuzen do Ploča. Dužina rute iznosi 22.500 metara.[3][2]

Ruta

Ruta maratona
Izmjene u Opuzenu
Lađari u Crnoj rijeci

Početkom kolovoza 2011. je Upravni odbor odlučio predložiti promjenu rute, budući da se nekim dijelovima događao veliki broj problema u svezi s regularnošću natjecanja, ponajviše u Crnoj rijeci od Rogotina do Ploča, dužine oko 3,5 kilometra, zbog čega su odlučili ukinuti tu rutu. Problematični dio Crne rijeke je prolazio kroz Čeveljušu i Stablinu i bio je dosta je uzak. Na dionicama gdje je nekoliko mostića, zbivali su se zastoji, a zabilježeno je da su se lađari čak i fizički obračunavali. Situaciju je pogoršala izgradnja čvora Čeveljuša, čime je Crna rijeka na pojedinim mjestima postala još plića nego prije, tako da je postojao rizik da u slučaju oseke lađe neće moći proći. I prije se namjeravalo promijeniti rutu, ali su se organizatori bojali da će se lađe potopiti kad izađu na otvoreno more. Lađarska iskustva na La Mancheu te po Jadranu odagnala su te strahove te se odredila nova trasa, koja bi prolazila kroz Rogotin, jezerom Vlaškom i kanalom do mora. U pločko bi se pomorje ušlo iz pravca luke Ploče. Novom putanjom bi profitirali i gosti s pratećih brodova, koji bi tako mogli pratiti cijeli maraton. Prijedlog UO-a dao se na razmatranje Skupštini Maratona lađa.[5] Prijedlog ipak nije usvojen te se maraton i dalje odvija rutom Metković - Kula Norinska - Krvavac - Opuzen - Komin - Banja - Šarić Struga - Rogotin - Čeveljuša - Stablina - Ploče.[2]

Natjecateljska lađa i natjecatelji

Lađa uoči starta ispod Lučkog mosta u Metkoviću

Lađa mora biti tradicijskog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom s točno utvrđenim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drveta, s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicijskog oblika, od drveta kao i parić (kormilo) koji je oblika dužeg vesla i ne može biti kraći od 3,8 m[6]. Na lađi se mora nalaziti jarbol visine 3,5 m, na kojem se nalazi zastava posade, zastava sponzora, te zastava s rednim brojem na startu[6].

Obzirom da je tijekom godina bilo nedozvoljenih pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga je lađara odlučila, uz pomoć sponzora, izgraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik maratona. Te 33 lađe su u vlasništvu Udruge lađara Neretve, služe isključivo u svrhu natjecanja na maratonu, i na njima nisu dopuštene nikakve preinake. Ostale momčadi, koje se na utrkama za startne položaje plasiraju iza 33. mjesta, dužne su same osigurati lađu istih svojstava i veslaju izvan konkurencije.[3][2]

Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja dopuštena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da momčad broji najmanje 12, a najviše 18 natjecatelja. Ako posada ne napravi zamjene, mora proći kroz koridor predviđen za to[6]. Mogu sudjelovati svi koji žele (muškarci, žene, djeca iznad 15 godina). Veslači sjede raspoređeni na rubu obje strane lađe, s tim da im noga ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu). Zamjene se vrše na za to predviđenom mjestu kod rive u Opuzenu. Bubnjar se nalazi na provi (pramcu) ili sredini lađe i može zamijeniti bilo kojeg veslača po potrebi tijekom utrke. Tijekom utrke dopuštena je međusobna zamjena u lađi.[3]

Mješovita muško/ženska posada lađe
Žabe i komari iz 2000.

Iako je prvotna ideja bila da na maratonu mogu sudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve, te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva, radi popularizacije ovog velikog natjecanja, od 2005. godine dopušten je nastup svima koji to žele. Do sada su nastupile tri posade Hrvata iz dijaspore, posada Sinovi Neretve, potomci naših iseljenika iz Australije (2000. i 2001. g.), posada Molise del communa croata hrvatske manjine u Italiji iz pokrajine Molise (čiji su predci iz Neretve) [7] i Salašari Somborski, članovi HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora u Vojvodini [7]. Također, nastupile su i tri momčadi s Neretve iz susjedne BiH: Čapljina[8], Čeljevo [7] i Gabela.[9]

Domagojevi gusari iz Vida u vlasništvu imaju najstariju ploveću lađu sagrađenu 1895. godine, a u njoj su sudjelovali na maratonu 2000. i 2003. godine[10]. Iste te godine prvi put je nastupila i mješovita muško/ženska posada lađe Žabe i komari iz Metkovića, koja je veliki uspjeh polučila samim dolaskom na cilj u Pločama, a kao zanimljivost stoji i podatak da oni drže "rekord" najduže odveslanog maratona - 4h 2'[11]. Nakon toga je na maratonu sudjelovalo i nekoliko ženskih posada, a od 2006. na maratonu grad Metković redovito predstavlja i ženska posada - Metkovke.

Rezultati

Natjecanja po sezonama

Ulazak pobjednika u cilj u Pločama
Animacija detalja natjecanja na maratonu
Sez. Datum Vrijeme pobjednika Gold medal with cup.svg
Zlato
Silver medal with cup.svg
Srebro
Bronze medal with cup.svg
Bronca
Broj lađa
1. 13. rujna 1998. 2h 20' Rogotin Gusari (Komin) Banja Sagena 18
2. 7. kolovoza 1999.  1 Rogotin Gusari (Komin) Ništa naglo (Komin) 25
3. 13. kolovoza 2000. 2h 12' Komin Rogotin Gusari (Komin) 26
4. 11. kolovoza 2001. 2h 15' Komin Donjani donji (Slivno) Rogotin 31
5. 9. kolovoza 2002. 2h 06' Donjani donji (Slivno) Komin Čeveljuša 32
6. 9. kolovoza 2003. 2h 18' 07" Komin i Rogotin
(zajednički u cilju)
Donjani donji (Slivno) Baćina 31
7. 14. kolovoza 2004. 2h 15' 51" Donjani donji (Slivno) Baćina Rogotin 33
8. 13. kolovoza 2005. 2h 09' 02" Rogotin Domagojevi gusari (Vid) Komin 40
9. 12. kolovoza 2006. 2h 06' 50" Rogotin Zagreb Domagojevi gusari (Vid) 35
10. 11. kolovoza 2007. 2h 09' 13" Rogotin Komin Donjani donji (Slivno) 33
11. 9. kolovoza 2008.  2 Staševica Baćina Rogotin 33
12. 8. kolovoza 2009. 2h 14' 48" Gusari (Komin) Donjani Donji (Slivno) Marko Markota (Rogotin) 40
13. 14. kolovoza 2010. 2h 13' 20" Gusari (Komin) Stablina Marko Markota (Rogotin)
i Baćina  3
35
14. 13. kolovoza 2011. 2h 16' 44" Gusari (Komin) Baćina Opuzen 35
15. 11. kolovoza 2012. 2h 21' 18" Gusari (Komin) Baćina Žrnovski galijoti 37
16. 10. kolovoza 2013. 2h 17' 05"  4 Gusari (Komin) Crni Put (Metković)  4 Žrnovski galijoti  4 41
17. 9. kolovoza 2014. 2h 09' 09" Crni put (Metković) Stablina i Gusari (Komin) 37
18. 8. kolovoza 2015. - Stablina Gusari (Komin) Crni put 42
1  Nema službenih vremena za 2. Maraton lađa.[12]
2  Ne postoje službena vremena 11. Maratona lađa zbog nedostavljanja istih od strane sudaca.[13]
3  Posada Marko Markota iz Rogotina uložila je službenu žalbu zbog povrede pravila od strane posade Baćine. Sukladno činjenicama i izjavama svjedoka, sudci su odlučili da se objema posadama dodijeli treće mjesto i podijele brončana odličja na 13. Maratonu lađa. [14]
4  Odlukom žalbenog vijeća diskvalificirane su posade Stabline (2. mjesto) i Baćine (6. mjesto) zbog zbog tučnjave tijekom utrke i na cilju, čime je nanesena velika šteta ugledu Maratona lađa. Vijeće je donijelo i odluku da se 12 posada zbog pogrešnog starta, 2 posade zbog vožnje izvan koridora i drugih manjih nepravilnosti, te jedna posada zbog nepropisne dužine jarbola kazne sa po jednom minutom dodatka na postignuto vrijeme na 16. Maratonu lađa. [15]

Zbirna tablica osvajača odličja

Posada šestorostrukih pobjednika lađara Rogotina
Dvoboj lađara Komina i Rogotina
Posada Mjesto Gold medal with cup.svg
Zlato
Silver medal with cup.svg
Srebro
Bronze medal with cup.svg
Bronca
Ukupno
1. Rogotin Rogotin 6 1 3 10
2. Gusari Komin 5 4 1 10
3. Komin Komin 3 2 1 6
4. Donjani donji Slivno 2 3 1 6
5. Stablina Stablina 1 2   3
6. Crni put Metković 1 1 1 3
7. Staševica Staševica 1     1
8. Baćina Baćina   4 2 6
9. Domagojevi gusari Vid   1 1 2
10. Zagreb Zagreb   1   1
11. Marko Markota Rogotin     2 2
Žrnovski galijoti Žrnovo     2 2
13. Banja Sagena Banja     1 1
Čeveljuša Čeveljuša     1 1
Ništa naglo Komin     1 1
Opuzen Opuzen     1 1

Do 2013. godine sudjelovalo je ukupno 105 različitih posada[16], a najuspješnija u povijesti maratona je Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti iz Rogotina, koja je 6 puta osvojila prvo mjesto, a uz to ima jedno srebro i tri bronce.

Posada Gusara iz Komina ostvarila je pet uzastopnih pobjeda od 2009. do 2013., a posada UOTV Rogotina je od 2005. do 2007. godine ostvarila tri uzastopne pobjede na maratonu, te im je oboma pripao veliki Štit kneza Domagoja u trajno vlasništvo.[17]

Natjecanje lađarica

U okviru održavanja 17. maratona, 7. kolovoza 2014. je održano prvo zasebno natjecanje za žene. Na relaciji Opuzen - Metković održan je 1. maraton za lađarice na kojem je nastupilo 10 posada. Pobjedu su odnijele lađarice Gusara iz Komina, drugo mjesto su osvojile lađarice Stabline, a treće mjesto Metkovke.[18]

Zanimljivosti

Pozitivni utjecaj Maratona lađa

Kao rezultat ciljeva Maratona lađa da se revitalizira, očuva i promovira neretvanska lađa, mogu se ubrojati i još nekoliko tradicionalna natjecanja koja su nastala na ideji Maratona, a koji su svojevrsna uvertira Maratonu:

Izvori

GrbUL.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s službenih mrežnih stranica Udruge lađara Neretve. Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Coat of arms Metkovic.svg Napomena: ovaj tekst (ili jedan njegov dio) ili slika preuzet je sa službenih mrežnih stranica Grada Metkovića. Vidi dopusnicu www.metkovic.hr za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice