Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici

Franjevački samostan

Franjevački samostan Fojnica [1] nalazi se u Fojnici, ispod brda Križ. Starost samostana nije moguće precizno utvrditi, no dokumenti potvrđuju nazočnost franjevaca u Fojnici još početkom četrnaestog stoljeća, na osnovi čega se dade zaključiti da su još u prvim desetljećima tog stoljeća na području Fojnice imali manju kuću koja je naknadno premještena na lokaciju današnjeg samostana.

Fojnički franjevci i grad Jajce

Franjevci iz Fojnice su nakon turskog osvajanja Jajca opsluživali preostale katolike Hrvate iz Jajca. Jajački Hrvati su po dolasku Turaka osali bez crkve sv. Katarine koju su Turci porušili, crkve sv. Marije koju su pretvorili u džamiju, toranj sv. Luke prenamijenili u minaret, a Turci su porušili franjevačke samostan­e u Jajcu, Grebenu i Jezeru. Da bi imali gdje odsjesti, fojnički franjevci su imali svoje sjedište na desnoj obali Vrbasa, u mjestu Lučini nedaleko od Jajca. Nastamba je izgorjela 1620. godine. Obnovljena je nekoliko godina poslije. Sve ukazuje da je to bila prostrana zgrada, jer je udomila sve fojničke franjevce nekoliko godina, nakon požara samostana i crkve 1664. godine.[2][3]

Samostansko blago

Prikaz fojničkog samostana, uz prizor biskupa Miletića i izdavanja "Ahd-name", povelje kojom je franjevcima zajamčena sloboda rada u svom carstvu i slobodan povratak izbjeglih franjevaca 1463. godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u Bosni i Hercegovini za mjesec svibanj, 1930. godina

Samostan je od tada središnja točka duhovnosti u nekoć pretežito rudarskom naselju i okolici, o čemu svjedoče bogati samostanski muzej, knjižnica, te pismohrana u kojoj su pohranjeni neki izuzetno rijetki i vrijedni dokumenti, među kojima treba istaknuti ahdnamu, povelju iz osmanskog razdoblja kojom je vojskovođa Mehmed II. bosanskim franjevcima zajamčio sigurnost i omogućio slobodno djelovanje na ozemlju koje je osvojio. Povijesno i heraldički vrlo vrijedan Fojnički grbovnik se od davnina čuva u samostanu.

Aktualni gvardijan fojničkog samostana je fra Miro Relota.

Nacionalni spomenik

U listopadu 2011. crkva i samostan su proglašeni nacionalnim spomenicima u BiH. [4]

Izvori

Vanjske poveznice